Zahtjevi kakvoće za zidove od vatrostalnih materijala za tijelo koksne peći
Zahtjevi kakvoće za zidanje koksnih peći
① Spoj opeke
Zidanje koksne peći je od jednostruke vatrostalne opeke. Vatrostalnu kašu općenito nije lako dobro sinterirati u donjem dijelu tijela peći na nižim temperaturama. Iako je sinteriran u gornjem dijelu tijela peći, njegova čvrstoća nije velika, tako da spojevi opeke postaju slabe karike u zidu. Kako bi se povećala nepropusnost zidanja koksne peći, iako se koristi mnogo nepravilnih opeka, spojevi opeke ipak moraju biti puni i čvrsti. Spojnice opeke ne smiju biti preširoke, inače će to oslabiti čvrstoću i nepropusnost ziđa, ali ne smiju biti ni preuske, jer u suprotnom spojnice žbuke nisu lako pune i šiljate, što može lako izazvati pukotine i smanjiti čvrstoću ziđa. Prema praksi, pogodnija je mortna spojnica od 3-6 mm, kojom se mogu postići pune mortne spojnice tijekom zidanja i zadovoljiti zahtjeve tehnologije proizvodnje.
Da bi se postigli puni spojevi opeke, kod zidanja koksne peći treba koristiti "metodu istiskivanja", što znači nanošenje morta na zidove, izlijevanje morta na cigle koje se postavljaju, zatim polaganje opeke duž sloja morta na odgovarajući položaj, istiskivanje viška morta, a zatim zbijanje i čvrsto utiskivanje spojeva opeke kroz fugiranje.
② Dilatacijski spoj i klizni sloj
Zidanje prolazi kroz značajnu ekspanziju iz hladnog stanja u vruće stanje. Duljina karbonizacijske komore širi se prema vanjskom prostoru, a uzdužno širenje tijela peći uglavnom apsorbira ekspanzijski spoj, tako da središnja udaljenost komore za izgaranje ostaje u osnovi nepromijenjena u proizvodnji. Stoga širinu dilatacijske fuge treba prilagoditi dilataciji koja nastaje zagrijavanjem ziđa. Radna temperatura i vatrostalni materijali koji se koriste u različitim regijama variraju, što rezultira različitim količinama ekspanzije te brojem i širinom dilatacijskih spojeva preostalih u svakom području. Proširenje nagnutog kanala koksne peći od silikatne opeke obično se može izračunati na 2%, ili 20 mm po metru dilatacijske spojnice (uključujući spojnicu pepela). Premali dilatacijski spoj može uzrokovati kompresiju, deformaciju ili puknuće ziđa; Ako je prevelik, i dalje će biti praznina nakon širenja, što može lako uzrokovati curenje. Kvalitetu dilatacijskih spojeva uglavnom osigurava širina spoja i ravnost zida spoja. Stoga je potrebno koristiti šablone za dilatacije za zidanje, debljine 1-2 mm manje od širine dilatacije. Kako bi se održala ravnost zida spoja, površina opeke uz dilatacijski spoj mora biti ravna tijekom obrade, obično mehaničkom obradom. Dilatacijske spojnice ispuniti ispunom prema širini spojnice. Kada je razmak uzak, koristite papir za konjsko gnojivo kada postavljate cigle; Kada je razmak širok, upotrijebite predložak za dilataciju da biste ga napravili, očistite ga, napunite piljevinom i izlijte asfalt na vrh. Piljevina mora biti suha, čista i bez drugih nečistoća. Točka omekšavanja asfalta trebala bi biti odgovarajuća, općenito između 65-80 stupnjeva.
Korištenje dilatacijskih spojnica za apsorbiranje širenja tijela peći postiže se relativnim pomakom ziđa na obje strane. Stoga se klizni sloj mora postaviti na vrh dilatacijske spojnice, obično pomoću asfaltnog filcanog papira, kraft papira ili papira za konjsko gnojivo (prvi je bolji) da se osuši unutar ekspanzijske spojnice kako bi se tijelo peći moglo relativno pomicati. Duljina papira koji se koristi za polaganje kliznog sloja treba pokrivati dilatacijsku fugu donjeg sloja za 5-10 mm na jednom kraju kako bi se spriječilo istiskivanje morta u dilatacijsku fugu prilikom postavljanja opeke na gornji sloj, što može utjecati na klizanje zida; Drugi kraj se proteže do ruba gornjeg dilatacijskog spoja kako bi se spriječilo da se papir zakači van prilikom čišćenja gornjeg dilatacijskog spoja, što može utjecati na kvalitetu kliznog sloja.
③ Ravnost, okomitost i pogreška visine ziđa
Zbog ugradnje različite opreme koksare nakon završetka zidanja tijela peći, moraju se postaviti strogi zahtjevi na visinske dimenzije tijela peći i ravnost zidova u svakom dijelu tijekom procesa proizvodnje u koordinaciji s odgovarajućom strojarskom opremom.
Visinska pogreška zidanja odnosi se na razliku između stvarne kote sloja opeke i projektirane kote tog sloja opeke. Pogreška u visini može se koristiti za mjerenje zadovoljava li zid točno projektne zahtjeve i koordinaciju s opremom koksarne. Nadmorska visina zida treba se redovito mjeriti libelom, a redoviti pregledi mogu se provoditi usporedbom s uspravnom referentnom točkom pomoću libele ili drvenog ravnala.
Ravnost ziđa odnosi se na stupanj neravnina na površini određenog područja ziđa, koji se općenito mjeri u bilo kojem smjeru duž površine ziđa pomoću 2 m dugog drvenog ravnala.
Vertikalnost ziđa odnosi se na stupanj do kojeg okomita ravnina ziđa odstupa od okomite linije. Obično se mjeri metodom viska.
Iako su okomitost i ravnost u nekim slučajevima usko povezani, to jest, ravnost okomite površine ziđa uključena je u vertikalnost ove površine. Kada ravnost nije dobra, okomitost također nije dobra, ali pogreške u okomitosti i ravnosti možda neće biti dosljedne.
Vertikalnost i ravnost zida su jedan od glavnih pokazatelja za mjerenje kvalitete zidanja, posebno za zid karbonizacijske komore. Pretjerane pogreške u okomitosti i ravnosti uzrokovat će poteškoće u potiskivanju koksa i dovesti do preranog oštećenja stijenke peći.
④ Dimenzije svake pore i između svake pore u koksnoj peći
Površina-presjeka i dimenzije međusobnog položaja svakog dijela zida koksare također su jedan od glavnih pokazatelja za mjerenje kvalitete zidanja. Neki mogu utjecati na neometanu instalaciju opreme nakon izgradnje peći, dok su drugi ključni za osiguravanje kontrole temperature i normalnog zagrijavanja tijekom proizvodnog procesa. Stoga, osim pažnje pri zidanju opeke, potrebno je izvršiti i strogu kontrolu i izbor dimenzija vatrostalne opeke.
